10/08/2026
KARTA ABERTA HUSI KONFEDERASAUN BOOT TOLU:
https://www.the-afc.com/en/more/afc_news.html/news/open-letter-football-family?fbclid=IwY2xjawTmiO9wZG9mAWV4dG4DYWVtAjEwAGJyaWQRMVV3SWxObjhWN0lraU1hcjBzcnRjBmFwcF9pZBAyMjIwMzkxNzg4MjAwODkyAAEeCdqTZWFbhov_D9tNUNVGHdz9N0lw8_LgnJ8V3i8SNYQGF0ENucMiqFjofhE_aem_G7tpcoAWo4UB7lxuYuYDfw
Mensajen ne'e sai ameasa boot ba lideransa Gianni Infantino no hakotu ona STATUS QUO husi lideransa máximu futeból mundial ne'e?
Kongressu Eletivu iha Rabat, Morocco, iha 18 de março de 2027 mak sei deside!
⚽ MENSAJEN IMPORTANTE HUSI LIDERANSA FUTEBOL MUNDIÁL NIAN ⚽
Konfederasaun boot tolu – AFC, Concacaf no UEFA – hamutuk hato’o deklarasaun ida ne’ebé reafirma sira-nia kompromisu ba integridade, transparénsia no unidade futebol mundiál nian.
📌 Pontu Prinsipál sira:
🤝 Futebol pertence ba ema hotu
Futebol no nia futuru pertence ba jogadór sira, adeptu sira, klube sira no Asosiasaun Membru sira hotu. Futebol la’ós propriedade ema ida ka instituisaun ida de’it.
🏆 Desizaun boot sira tenke koletivu
Susesu no dezenvolvimentu futebol mundiál, inklui espansaun kompetisaun no alokasaun Kopa Mundiál 2030 no 2034, tenke bazeia ba prosesu ne’ebé transparente, inkluzivu no respeita prinsipiu governasaun di’ak.
⚖️ Governasaun di’ak mak prioridade
Mensajen ne’e la’ós kona-ba interese finanseiru ka mudansa regulamentu. Objetivu principal mak promove transparénsia, justisa no responsabilidade iha prosesu foti desizaun sira.
🔍 Akontabilidade no transparénsia
Lideransa FIFA tenke kontinua servisu ho responsabilidade, transparénsia no espírito kolaborasaun atu mantein konfiansa husi komunidade futebol mundiál.
✊🌍 Futebol sai forte liu bainhira unidade, integridade no governasaun di’ak sai baze ba ita-nia desizaun hotu.
Open Letter to the Football Family
The Presidents and General Secretaries of the AFC, CONCACAF and UEFA have jointly issued the statement.
29/07/2026
INFORMASAUN:
Derrota hasoru Vietnã (7–0) no Singapura (2–1) halo ema barak triste. Maibé, iha komentáriu balu ne'ebé dehan katak Selesaun Nasional no FFTL "gasta osan Estadu deit atu lakon".
Importante atu hatene faktu sira.
Partisipasaun Selesaun Nasional Timor-Leste iha ASEAN Championship 2026 ne'e la'o ho orsamentu ne'ebé 100% mai husi FFTL rasik, liuhusi fundus sira husi FIFA no AFC. AFF, hanesan organizadór, mos fó apoiu ba organizasaun kompetisaun. Alende ne'e, iha mos kontribuisaun husi setor privadu balu, liu-liu husi kompañia sira ne'ebé Prezidente FFTL, Sr. Nilton Gusmão dos Santos, hanesan nain ba kompaña (ETO Group, KTON no GOTA).
Fora husi ne'e, apoiu husi setor privadu, liu-liu kompañia sira ne'ebé opera iha Timor-Leste, sei limitadu tebtebes. Barak mak hetan benefísiu no lukru iha rai ida-ne'e, maibé seidauk participa ativamente hodi apoia dezenvolvimentu desportu nasional.
Futeból la bele depende deit ba FFTL. Atu hetan rezultadu di'ak, presiza iha ekosistema ida ne'ebé forte: Governu, setor privadu, media, klube sira no komunidade hotu-hotu tenke servisu hamutuk.
Se investimentu no apoiu sei limitadu, ita tenke realistiku katak rezultadu internasionál sei enfrenta desafiu boot.
Kritika mak importante, maibé kritika ne'ebé bazeia ba informasaun loos sei ajuda liu futeból Timor-Leste atu lao ba oin.
27/07/2026
Konferénsia imprensa husi Treinador Zé Pedro antes jogu daruak kontra Singapura la'ós deit ko'alia kona-ba preparasaun ba jogu ida. Nia mos hatudu realidade boot ida ne'ebé futeból Timor-Leste sei hasoru.
Iha pontu importante tolu:
1. Timor-Leste mak úniku ekipa iha Grupu A no B ne'ebé tenke liu uluk husi fase Playoff atu bele tama ba fase grupu. Ida-ne'e hatudu katak ita nia futeból seidauk iha nivel hanesan nasaun sira seluk iha rejiaun.
2. Timor-Leste mak úniku ekipa ne'ebé la bele simu adversáriu iha nia rai rasik. Tanba seidauk iha estádiu ne'ebé kumpre padraun internasionál, ita nia "home match" sira presiza hala'o iha fatin neutru no agora ita uza Chonburi Stadium iha Thailand nudar ita nia "home base". Ida-ne'e halo ita lakon vantajen boot ida ne'ebé nasaun seluk hotu-hotu hetan.
3. Liga Doméstika hala'o deit durante fulan rua. Durante fulan sanulu seluk, maioria jogador sira laiha kompetisaun regular. Enkuantu nasaun seluk nia atleta sira joga durante tinan tomak, ita nia jogador sira la hetan ritmu kompetitivu ne'ebé suficiente.
Entaun, signifikadu husi pontu tolu ne'e mak saida?
La'ós ita nia jogador ka equipa técnica la servisu maka'as. Problema principal mak preparasaun estrutural. Futeból modernu la bele depende deit ba talentu. Presiza iha liga ne'ebé forte, infraestrutura ne'ebé di'ak, sistema dezenvolvimentu atleta, no investimentu ne'ebé kontinua.
Se ita hakarak compete ho Vietnam, Singapura, Tailândia, Indonézia ka Malázia, ita tenke prepara hanesan sira. La bele hein rezultadu diferente bainhira kondisaun preparasaun sei diferente tebtebes.
Tempu ona ba partes hotu-hotu, liu-liu Governu, FFTL, Orgaun Liga, setor privadu no sociedade tomak, atu haree futeból hanesan investimentu estratéjiku ba nasaun, la'ós deit atividade desportiva.
Tanba se ita kontinua ho liga fulan rua deit, laiha estádiu internasionál no laiha programa dezenvolvimentu sustentável, sei difícil atu hetan rezultadu diferente iha kompetisaun internasionál.
Agora tempu atu investe ho seriedade, ho planu longo prazu no ho komprimisu ida atu futeból Timor-Leste bele sai forte iha futuru.
Fotografia kréditu ba: FFTL
26/07/2026
Entre Boxing no Futebol!
Iha momentu hanesan, Timor-Leste hala'o hela jogu ASEAN Championship 2026 (Hyundai Cup) no Boxista sira Timor oan partisipa iha eventu HW Sport Night Vol. 10 iha Bali nudar eventu ne'ebé mak hala'o husi independent promotor event nudar eventu mistura entre desportu profissional no industria entretenimentu (sportainment). Iha eventu rua ne'e, Boxing mak hetan atensaun makaas liu kompara ho futebol.
Tamba sá?
Boxing nakfila ona ba desportu nú 1 iha Timor-Leste?
24/07/2026
Ba:
FFTL
Francisco Aranjo
Favor ida, jogu tuir mai uza Alexandre Quintão hanesan Guarde Rede! Tamba ninia performance iha Liga Timorense hatudu ona ninia kualidade! Ninia clean sheets durante Liga ita haré no akompaña hela.
Laos atu descredita ita nia Maun Alin Timoroan Diáspora sira. Maibé, Guarda Rede ida agora ne'e ita buka ninia informasaun kona ba ninia jogu mos laiha.
Obrigadu ba atensaun.
Dah 7-0 , Timor leste padahal buanyak sekali malam ini pemain pemainnya naturalisasi bule bule dari kiper bek hingga depan tapi kualitasnya ya pemain biasa saja
Mungkin lagi jalan jalan di pante dinaturalisasi
24/07/2026
🇹🇱 La Fuente Project: Dalan Foun ba Dezenvolvimentu Selesaun Nasional Timor-Leste
Iha tempu ne'ebé futeból mundu sai kompetitivu liu tan, nasaun sira ne'ebé konsege hetan susesu laos deit tanba iha jogador di'ak, maibé tanba iha planu longo prazu no filozofia dezenvolvimentu ne'ebé klaru. Ezemplu ida ne'ebé bele sai inspirasaun ba Timor-Leste mak Luis de la Fuente, treinador Selesaun Espanha nian.
Antes lori Espanha sai Kampiaun UEFA EURO 2024, De la Fuente la komesa husi Selesaun Nasional A. Nia servisu hahu husi ekipa Sub-19 no Sub-21, acompanha gerasaun ida durante tinan barak, no ikus mai lori maioria jogador sira-ne'ebé nia forma ona ba Selesaun Nasional A. Rezultadu ne'e la mai iha tempu badak, maibé husi planeamentu, kontinuidade no pasiénsia.
Timor-Leste bele aprende husi modelu ida-ne'e.
La Fuente Project mak konseitu ida ne'ebé propoin atu FFTL hili treinador ida ho vizáun longo prazu no fó responsabilidade ba nia atu kaer gerasaun ida hahu husi idade tinan 18. Treinador ne'e kontinua acompanha gerasaun ida-ne'ebá durante tinan barak, la'ós deit prepara ba kompetisaun ida, maibé prepara ba futuru Selesaun Nasional.
Projetu ida-ne'e tenke iha durasaun mínimu tinan 5 no máximu tinan 8. Durante períodu ida-ne'e, treinador no equipa téknika sei fó prioridade ba dezenvolvimentu tékniku, tátiku, físiku no mentalidade jogador sira. Hanesan mos, sei harii identidade jogo ida ne'ebé klaru no kultura equipa ida ne'ebé forte.
Ho sistema ida-ne'e, bainhira jogador sira sae ba Selesaun Nasional A, sira la presiza adapta hikas ba filosofia foun, tanba durante tinan barak sira aprende ona sistema ida deit.
Modelu ida-ne'e bele lori benefísiu barak ba Timor-Leste. Selesaun Nasional sei iha continuidade, identidade jogo ne'ebé forte, tranzisaun ne'ebé di'ak husi ekipa juveníl ba Selesaun A, no relasaun forte entre treinador no jogador sira. Liu tan, mudansa treinador kada kompetisaun bele diminui no planeamentu longo prazu bele implementa ho di'ak liu.
Ita presiza muda hanoin husi kultura "prepara ba torneiu ida" ba kultura "prepara ba gerasaun ida". Futeból modernu hatudu katak susesu la mai husi preparasaun tempu badak, maibé husi investimentu ne'ebé konsistente ba gerasaun foun.
Karik FFTL bele implementa La Fuente Project ho kompromisu no kontinuidade, iha tinan 5 to'o 8 oin Timor-Leste bele iha gerasaun ida ne'ebé evolui hamutuk, komprende filosofia jogo ida deit, no prontu atu konkorre ho nasaun sira iha ASEAN no Ázia.
"Selesaun Nasional forte la harii iha loron ida. Susesu hahu husi vizáun longo prazu, kontinuidade no investimentu ba gerasaun foun."
🇹🇱
24/07/2026
Rezultadu Final!
Lakon la signika labele kompete ona! Nafatin foti ulun no prepara an diak liu tan ba jogu tuir mai!
Vamos 🇹🇱
Nota:
Favor toma mos nota katak, durante ne'e Timor-Leste seidauk hasoru Ekipa Selesaun 'A' ka Senior Vietnã nian ida. Head-to-head 0.
Ne'ebé ida ne'e hanesan rezultadu primeira vez mai ita! Iha 2022 ne'e laos jogu senior, maibé Sub 23!
24/07/2026
Rezultadu Primeira Parte!
Hadia nafatin ba Segunda Parte!
Luta seidauk remata, sei iha tan 45'!
Vamos!
Nota:
Favor toma mos nota katak, durante ne'e Timor-Leste seidauk hasoru Ekipa Selesaun 'A' ka Senior Vietnã nian ida. Head-to-head 0.
Ne'ebé ida ne'e hanesan rezultadu primeira vez mai ita! Iha 2022 ne'e laos jogu senior, maibé Sub 23!
24/07/2026
Falta oras ida tan!
Assiste live iha link kraik:
https://www.youtube.com/live/k0_mfrfGnCU?si=ZOno7z1SicVQOOqI
Hamutuk ita fo apoiu ba ita nia ekipa 🇹🇱
Lakon Manan Timor-Leste para sempre!
Vamooooos!