19/03/2024
🌟 Zašto je važno posvetiti se rekreativnom vežbanju? 🏋️♂️💪
1️⃣ Zdravlje na prvom mestu:
✅Redovno vežbanje jača naš imuni sistem, smanjuje rizik od bolesti srca i krvnih sudova te pomaže održavanju zdrave telesne težine.
2️⃣ Osnaživanje srca i pluća: ✅Kardiovaskularne vežbe poput trčanja, plivanja ili vožnje bicikla poboljšavaju rad srca i pluća, omogućavajući nam da osećamo veću vitalnost i izdržljivost.
3️⃣ Hormon sreće:
✅Vežbanje podstiče lučenje endorfina, poznatog kao "hormon sreće", što može poboljšati naše raspoloženje, smanjiti stres i anksioznost te doprineti boljem mentalnom zdravlju.
4️⃣ Povećana sreća i zadovoljstvo: ✅Redovno vežbanje doprinosi našem osećaju zadovoljstva i samopouzdanja, čineći nas srećnijim i ispunjenijim u svakodnevnom životu.
✅Zato neka vežbanje postane deo vaše svakodnevice! Vaše telo i um će vam biti zahvalni. 💫
27/02/2024
Fizička aktivnost je: „Svaka sila koju vrše skeletni mišići i koja rezultira utroškom energije iznad nivoa mirovanja”.
Ova namerno široka definicija znači da su za zdravlje praktično od interesa sve vrste fizičke aktivnosti, uključujući hodanje, biciklizam, ples, tradicionalne igre i razonode, intezivni profesionalni rad, baštovanstvo, kućni poslovi, kao i sport i sve nesportske aktivnosti koje zahtevaju fizičko naprezanje,
Fizička aktivnost je jedna od najosnovnijih ljudskih funkcija i izuzetno je važna za poboljšanje fizičkog i mentalnog zdravlja, a samim tim je i preduslov za zdrav i dugovečan život.
Jedan od ključeva za suzbijanje trenutne epidemije prekomerne težine i gojaznosti u razvijenim zemljama sveta koja predstavlja novi globalni izazov za javno zdravlje je da fizički budete aktivni.
➡️Umerena aktivna pauza za vreme radnog vremena od 15 do 30 minuta u dnevnim smenama povećava produktivnos za 12% a u noćnim za čak 22%✅✅✅
P.S. Nemojte NIKADA svome telu da uskratite fizičku aktivnost pod izgovorom “Nemam vremena” ili “Ako treniram, neću stići da naučim” (ili bilo šta drugo da uradite).
26/02/2024
Uticaj fizičke aktivnosti na mentalno zdravlje - MENS SANA I CORPORE SANO
Dokazano je da fizička aktivnost i vežbanje mogu poboljšati vaše raspoloženje, dužinu i kvalitet sna, ali takođe pomažu i u poboljšanju mentalnog zdravlja. Značajni pozitivni efekti zapaženi su u prevenciji ili ublažavanju mentalnih bolesti, uključujući simptome depresije i bolesti koje su povezane sa anksioznošću ili stresom. Velika američka studija u kojoj je učestvovalo oko 1.2 miliona ljudi koji su izveštavali o nivou svojih aktivnosti i mentalnom stanju tokom jednog meseca, pokazala je da redovna fizička aktivnost u trajanju od 45 minuta, tri do pet p**a nedeljno, može pomoći kod lošeg mentalnog zdravlja – ali da više vežbanja od toga nije uvek korisno. Sve vrste aktivnosti, uključujući i kućne poslove i brigu o deci imale su pozitivan uticaj na mentalno zdravlje, bez obzira na starost ili pol. Najpozitivniji uticaj imali su timski sportovi, biciklizam i aerobik.
▪️Aerobne vežbe, uključujući trčanje, plivanje, vožnju bicikla, hodanje, baštovanstvo i ples, pokazano je, smanjuju anksioznost i depresiju.
Pored depresije i anksioznosti poslednjih godina, vežbanje je postalo uobičajen pristup komplementarnom lečenju i nekih drugih mentalnih problema kao što su: bipolarni poremećaj, poremećaj pažnje sa hiperaktivnošću (Engl. attention deficit hyperactivity disorder – ADHD), postraumatski stresni poremećaj (Engl. post-traumatic stress disorder – PTSD), opsesivno-kompulzivni poremećaj (Engl. obsessive-compulsive disorder – OCD).
Istraživači su pokušali da pronađu koja je to veza između fizičke aktivnosti i stresa, anksioznosti i depresije i našli da redovna fizička aktivnost povećava nivo tri glavna monoaminska neurotransmitera u mozgu: dopamina (DA), noradrenalina (NE) i serotonina (5-HT). Ovi neurotransmiteri (molekuli koji prenose električne signale između nervnih i ciljnih ćelija) pružaju nam osećanje zadovoljstva, ali utiču i na san, regulišu naše raspoloženje (letargiju i gubitak motivacije), štite mozak od nekontrolisanog stresa i povećavaju energiju. Takođe, oni regulišu i sinaptičku plastičnost, stvaranje novih nervnih ćelija (neurogenezu) i njihovo preživljavanje, što je sve važno za učenje i pamćenje. Utvrđeno je da redovno vežbanje može sprečiti nastanak bolesti koje su praćene gubitkom pamćenja, kao što je Alchajmerova bolest, a kod onih koji su već oboleli preporučuje se kao terapija. Pored toga, pokazano je i povećanje i nekih drugih neurotransmitera, kao što su endorfini i endokanabinoidi, koji igraju važnu ulogu u našem mozgu kada vežbamo. Tako, nedavna istraživanja sugerišu da euforični osećaj koji dobijete nakon napornog treninga može biti rezultat dejstva endorfina (blokiraju bol i povećavaju osećaj zadovoljstva) i endokanabinoida (smatra se da su odgovorni za „trkački stres“ – osećaj mirne euforije koji se javlja nakon napornog treninga) u tandemu.
20/02/2024
Bolovi u leđima - Kako sprečiti/lečiti?
Konstantan sedeći položaj i smanjena fizička aktivnost uopšte ne prijaju našim leđima.
Otklonite ili izbegnite neprijatnost tako što ćete početi sa stručno pripremljenim i vođenim treninzima.
Zakažite test trening gde ćete videti kakavi su Vaši:
➡️ Telesna struktura merena aparatom InBody270
➡️ Vo2max (maksimalni utrošak kiseonika) - KONDICIJA
➡️ Trenutna fizička sprema tela
➡️ Gipkost
12/01/2019
www.ishapefitness.com je LIVE!
Zakaži svoj besplatan personalni trening već danas putem naše nove web stranice!