Timor Leste MeteoClima

Timor Leste MeteoClima

Compartilhar

Referencia do Tempo e Clima do Timor-Leste Previzaun Online
Meteorologia e Clima-Timor Leste

11/03/2024

Instabilidade Atmosférica ne'ebe forma iha tasi Timor entre loron 11-16 Marsu 2024.

INFORMASAUN KOMPLETU FAVOR AKOMPAÑA INFORMASAUN KA KONTAKTU DNMG Timor-Leste

26/02/2024

FYI

DNMG-MTC, 26/02/2024

Previzaun ba períodu badak

⚠️⚠️Atensaun ba udan ho intensidade FRAKU to´o MODERADU no bele lokalmente FORTE komesa husi período loraik to´o inisiu kalan⚠️⚠️

DNMG – Husi observasaun ne´ebé mak agora dadaun ekipa previzaun tempu halo, nota katak iha setor sul husi illa Timor (parte norte husi Austrália) iha formasaun kalohan ne´ebé asosia ho sistema ida hanaran CCM (Complexo convectivo de mesoescala)

Sistema ida ne´e iha agora dadaun komesa dezenvolve an no iha posibilidade atu desloka mai iha illa Timor iha oras balun tuir mai no iha tendénsia atu kauza udan ho intensidade “FRAKU-FORTE”.

Kuaze iha teritoriu Timor laran tomak - Rejiaun sira ne´ebé maka iha possibilidade boot atu akontese udan ho intensidade ne´ebé hanesan mensiona iha leten husi meiu dia-loraik to´o iniciu kalan maka hanesan:
-Dili
-Bobonaro
-Covalima
-Ermera
-Likisa
-Aileu
-Ainaro
-Manufahi
-Baucau
-Viqueque
-Lautem
-RAEOA

Ho kondisaun atmosfera ne´ebé instável, DNMG hakarak husu ba komunidade sira atu atenta ba eventual sira ne´ebé mak ita hotu la espera.

Nb. Previzaun Sujeita ba Atualizasaun.

Avizu emitidu : 26/02/2024 (10:25 OTL)
Validade : 27/02/2024 (00:00 OTL)

06/04/2023

⚠️ SELEBRASAUN FESTA PASKUA 2023 SEI AKOMPANHA HO INSTABILIDADE ATMOSFÉRICA IHA ILLA TIMOR ⚠️

DILI (06/04) - TLMC informa ba komunidade em jeral iha Timor laran tomak katak ba fim da semana ne'e, iha ne'ebé ita sei selebra festa Paskua, iha tendensia boot ba udan husi moderado - forte ba Timor Laran tomak, udam extremu iha parte foho no costa sul illa Timor nian ( Covalima, Manufahi, Viqueque, Lautem-Iliomar). Udan refere sei akompanha ho anin ho velosidade moderado ba forte iha período lokraik ba kalan.

Prinsipalmente entre dia entre dia 8-10 de Abril ( Sábado, Domingo no Segunda-Feira).

Eventu refere mosu tamba sei iha passajem baixa presaun ( Siklone ) ne'ebé sei desloka iha parte Tasi Timor nian iha fim da semana ne'e; hodi kausa udan akompaha ho anin ba illa Timor no mos halo ajitasaun ba laloran tasi. (hare iha video anexo)

-Munisipio sira ne'ebe sei simu udan bem barak akompanha ho anin iha períodu mensionadu iha leten mak hanesan: Bobonaro, Covalima, Ermera, Manufahi, Viqueque, Lautem-Iliomar inklui RAEOA no Atauru)

-Atensaun ba anin iha Tasi: entre Sábado (08) no Domingo iha parte Dili no Atauru nia klaran, evita no kuidado halo movimentu Roo iha loron ne'ebé temi ona iha leten. Ba Tasi Mane antensaun ba laloran no anin iha Fim-da-Semana ne'e.

Halo favor akompanha buletim DNMG no rona informasaun husi pessoal Protesaun Sivil ne'ebé besik karik mosu situasaun emerjensia

TLMC desejo um bom final da semana e uma Boa Páscoa ba Ita Hotu!




-REMATA-

Photos from Timor Leste MeteoClima's post 05/01/2023

Atualidade!

“Laloran tasi ho aas metru 1 to’ o 2.5 sei kontinua persiste entre 5 to’o 9 Janeiro 2023’

TLMC – Bazeia ba modelu regional hanesan AUSWAVE no ICON no modelo global hanesan ECMWF no GFS nota katak laloran ho aas entre metru 1 to’ o 2,5 sei kontinua akontese entre loron 5 to’ o 9 Janeiro 2023. Laloran nia aas ne’ebé mensiona iha leten varia entre costa norte, setor Leste no costa sul. Deskrisaun kompletu mak hanesan tuir mai:

Costa Norte:
- Entre Dili no Atauro: Laloran tasi ho aas entre 0.75 – 1.25 metro
- Entre Likisa no Illa Alor: Laloran tasi ho aas entre 1 – 1.50 metro
- Entre Oecussi no Illa Alor: Laloran tasi ho aas entre 1.25 – 2.00 metro
- Entre Manatuto, Baucau, Lospalos ho Illa Wetar: Laloran tasi ho aas entre 0.75 – 1.5 metro

Setor Leste:
- Entre Illa Timor ho Illa Jaco: Laloran tasi ho aas entre 0.75 – 1.50 metro

Costa Sul:
- Besik Suai to’o Betano: Laloran tasi ho aas entre 1.25 – 2.00 metro
- Besik Wedauberek to’o Jaco: Laloran tasi ho aas entre 1 -1.5 metro

Eventual hanesan akontese tanba hetan influensia husi Monsaun Asia ne’ebé maka intensifika tanba diferensa presaun entre Asia no Austrália. Diferensa presaun ho eskala ne’ebe maka boot kauza husi temperatura tasi nebe maka manas liu iha rejiaun norte no noroeste husi Australia no mos tasi Timor kompara ho temperatura tasi nian iha rejiaun Asia.

Anomalia temperatura positiva iha tasi Timor no setor norte no Noroeste husi Australia akontese tanba influensia husi fenômeno klimátiku ENSO (El Niño Southern Oscillation) ho faze La Niña nebe maka forma tanba hetan resfriamento anormal iha oceano pacífico. Resfriamento anormal ida ne’e rasik mosu tanba konsekuensia husi intensifikasun “ventos alísios” iha nebe movimenta tasi been nebe mak manas iha oceano pacífico akumula hotu iha setor oeste husi Pacífico tropical hanesan (Bismarck, Solomon, Coral, Arafura, Timor no Banda Sea) iha nebe forma sistema baixa presaun hodi kria instabilidade no diferensa presaun entre Continente Asia no Australia. Sorin seluk La Niña mos provoka hodi aumenta volume udan been nian iha rejiaun sudeste Asiático (inklui Illa Timor), Austrália no Colombia tanba tasi.

Iha mos fator lokal hanesan topografia no diferensa presaun nebe maka hamosu husi temperatura entre tasi no rai hodi influensia intensidade anin nian husi fraku ba forte.

Bazeia ba informasaun nebe sita iha leten maka TLMC hakarak husu ba maluk sira nebe deside atu halo viajem ho roo iha data hirak nebe mensiona iha leten atu tau atensaun ba eventual hirak nebe ita hotu la espera. Husu mos ba tripulante roo nian atu bele konfirma informasaun atual (real-time) no previzaun ba laloran tasi nia aas no mos intensidade no diresaun anin ho entidade Meteorologia nian antes foti desijaun hodi halo movimentu iha tasi Timor nian.

Obrigadu no Hakuak boot ba ita hotu!







Photos from Timor Leste MeteoClima's post 03/01/2023

Atualidade!

“Rajada anin ho intensidade entre 30 to’ o 60 km/h sei kontinua akontese entre 4 to’ o 9 Janeiro 2023”

TLMC – Bazeia ba modelo meteorológico sira hanesan GFS, ECMWF no Meteoblue nota katak Illa Timor liu-liu costa norte no parte sentral ka rejiaun montaña sira sei kontinua simu rajada anin ho intensidade forte ne’ebe varia entre 30 to’ o 60 km/h pelo menus iha loron lima tuir mai. Área hirak ne’ebé iha probabilidade boot ba eventual nebe mensiona iha leten atu kontinua akontese maka hanesan:

Costa Norte (40-60 km/h):
-Dili
-Likisa
-Manatuto
-Baucau
-Lautem
-Atauro
-Oecussi

Central (25-50 km/h)
- Maliana
- Aileu
- Ainaro
- Ermera
- laclubar
- Atsabe
- Baguia
- Venilale
- Luro
- Ossu
- Barique

Costa Sul (20-50 km/h):
- Suai
-Watulari
- Uatucarbau
- Ilomar
- Dilor

Eventual ida ne’e akontese tanba iha influensia husi sistema no elemento meteorológico balun nebe maka favorese hodi intensifika intensidade anin iha Illa Timor. Sistema hirak ne’e maka hanesan:

- Diferensa presaun entre Continente Australia no Continente Ásia: Husi modelu meteorológico sira nota katak presaun atmosfera iha continente Australia ho valor medio 1008 hPa kompara ho 1017 hPa iha Ásia. Anin sempre movimenta husi Alta presaun ba Baixa Presaun. Nune’e diferensa presaun ho valor nebe mak boot entre continente rua intensifica monsaun Asia iha nebe intensifica intensidade anin iha fim de dezembro no inisiu Janeiro kada tinan tinan.

- Diferensa Temperatura tasi nian entre continente Australia no Ásia: Temperatura tasi nian iha Australia liu-liu iha rejiaun norte oras ne’ e dadaun manas liu kompara ho continente Asia. Ho temperatura ne’ebé maka aumenta jera sistema baixa presaun iha nebe possibilita anin husi Alta presaun nebe forma iha Continente Asia movimenta ba iha Baixa presaun nebe oras ne'e dadaun lokaliza iha noroeste husi Australia.

- Fator Lokal: Sistema lokal sira hanesan Brisa marítima no terrestre no mos topografia husi Illa Timor no Illa sira iha Indonesia fasilita hodi intensifika no kanaliza monsaun Asia ba iha continente Australia liu husi Illa Timor no Illa sira nebe haleu Timor.

Bazeia ba informasaun nebe sita iha leten maka TLMC hakarak
husu ba viajante sira ne'ebe mak desloka ba municipiu sira hodi halao atividade ruma, atu tau "atensaun especial" ba RAJADAS ANIN FORTE no Kontinua hadok an husi fatin risku, hanesan ai
hun bo'ot, linha eletrisidade, no seluk tan, hodi evita dezastre ne'ebe ita la espera;

Sorin seluk TLMC mos hakarak husu ba maluk Viajantes no peskadores sira liu-liu iha parte Maritima nian nebe viajem ka halao atividade ho Ro ahi Rote-Dili-Atauru-Oecusse atu toma atensaun ba laloran boot no anin ho rajadas nebe maka'as bele hamosu risku ba ita nia vida.

Obrigado no hakuak boot!
Feliz ano novo 2023







Photos from Timor Leste MeteoClima's post 25/12/2022

Kondisaun tempo semanal

“Tendénsia akontese udan ho intensidade moderadu to’ o forte acompanha ho rajada anin nebe bele ultrapasa 20 km/h komesa husi loron 26 dezembro 2022 to’ o 2 Janeiro 2023”

TLMC – Kondisaun tempu iha semana hirak ikus ne’ e hatudu instabilidade ne’ ebé reprezenta ho tempu udan nebe akontese iha ne’ebé kobre teritóriu tomak. Bazeia ba modelu meteorológico sira nota katak iha penúltima no última semana husi fulan dezembru, iha tendénsia atu akontese udan ho intensidade moderadu to’ o forte acompanha ho rajada anin nebe ultrapassa 20 km/h komesa husi loron 26 to’ o 2 Janeiro 2023. Eventual hirak ne’e iha probabilidade ne’ebé boot akontese entre 14:00 OTL to’ o 21:00 OTL.

Instabilidade ida ne’e akontese tanba iha influensia husi sistema no fenômeno meteorológico nebe varia husi eskala micro to’o makro. Sistema hirak nebe agora dadaun estabelese iha continente marítima maka hanesan:

Zona de convergência intertropical (Inter Tropical Convergence zone (ITCZ)): sistema ida ne’ebe asosia ho “faixa de nuvens” nebe consiste ho trovoadas iha nebe lokaliza besik linha equador. Faixa de nuvens ne rasik bele estende liu kilómetru 100 no dala barak fahe ba segmentu barak. Sistema ITCZ forma tanba kauza husi konverjénsia (hasoru malu) anin (ventos alísios) husi hemisfério norte no sul iha nebe iha setor nebe maka anin husi hemisfério rua converge hamosu levantamento ar ba iha atmosfera hodi forma ITCZ. ZCIT oras ne’e dadaun estabelese no ativa hela iha continente marítima, inklui illa Timor tanba favorese husi El Nino Oscilasaun Sul, i.e., La Niña.

Madden-Jullian Oscillation (MJO): Sistema ida nebe asosia ho udan ho intensidade forte no mos diminuisaun husi intensidade udan nian ho eskala tempu semana to’o fulan. MJO bele karakteriza hanesan pulsu husi kalohan no udan been nebe lokaliza besik liña ekuador no sempre estabelese entre loron 30 to’ o 60. Sistema ne’e rasik oras ne’ e dadaun ativa hela iha continente marítima, inklui Illa Timor.
Sistema Baixa Presaun: Baixa presaun nebe forma iha rejiaun norte husi Australia no desloka ba diresaun sudoeste, sei kontinua nafatin influensia atmosfera continente marítima, inklui illa Timor iha semana ikus husi fulan dezembro.

La Niña: Eventual La Niña ne’ebé ativu hela no iha probabilidade atu kontinua mantem to’o final husi trimestre primeiru 2023 sei kontinua influensia kondisaun atmosfera iha illa Timor no sei estende estasaun chuvosa no aumenta volume udan been iha território nasional.

Sistema lokal: Sistema lokal hanesan Brisa marítima no vale-montanha sei kontinua nafatin influensia kondisaun atmosfera iha kada munisípiu iha nebe bele kauza udan ho intensidade moderadu to’ o forte iha período loraik to’o inisiu kalan.

Ho rajaun ida ne'e husu viajante nebe mak husi Dili atu ba municípiu no maluk sira nebe hela iha area risku atu kontinua atenta ba eventual hirak nebe ita hotu la espera.
Hakuak bot ba ita hotu no Feliz Natal.
Obrigado!







19/11/2022

Atualidade!

"Tendensia akontese udan ho intensidade moderadu to'o forte iha minnuto hirak tuir mai"

TLMC - Bazeia ba imagem satelite no mos modelu meteorologico sira nota katak, iha tendensia akontese udan ho intensidade moderadu to' o forte iha minutu balun tuir mai iha rejiaun hirak hanesan:

- Dili
- Likisa
- Aileu
- Ainaro
-Manatuto
-Manufahi
-Covalima
-Raeoa
-Bobonaro
-Ermera
-Viqueque

Eventual ida ne'e iha tendensia atu disipa iha oras 2 ka 3 tuir mai. Atualizasaun ba informasaun no mos esplikasaun ba sistema meteorologico sira nebe influensia sei atualiaza iha instante tuir mai.

Abrasu




02/05/2022

Atualidade!

TLMC - Relasiona ho informasaun nebe sita iha Imagem, liu husi oportunidade ida ne'e ekipa TLMC hakarak informa ba públiku liu-liu maluk oekusi oan sira katak, tuir observasaun nebe ekipa halo bazeia ba modelu meteorológico sira nota katak laiha tendénsia atu akontese eventual ida ne.

Previzaun sira husi modelu hatudu katak:
-Laloran nia aas iha parte norte Normal: 0.3-0.6 metru
-Velosidade anin varia entre: 6-12 km/h
-Rajadas anin nian:15-25km/h

Tanba ne informasaun nebe sita hanesan iha imazem anexu konsidera FALSA ka HOAX nebe ho objetivu atu hatauk komunidade sira.

Obrigadu!



20/01/2022

Informasaun Tempu Atual!

TLMC - Bazeia ba Imagem satélite no Modelu meteorológico nebe iha nota katak iha tendénsia akontese udan ho intensidade moderadu - forte liu iha municipio sira nebe lokaliza iha rejiaun Oeste, Sul, Central no RAEOA.

Tanba ne'e husu ba viajantes sira no mos ba komunidade sira nebe hela iha area risku atu kontinua atenta ba eventual hirak nebe ita hotu la espera.

Análize ba fatores hirak nebe influensia atmosfera iha Illa Timor sei publika iha postazem tuir mai.

Obrigado!







15/01/2022

15 de Janeiro de 2022

Anin boot iha posto Administrativo Baguia, Municipio Baucau.

Fonte:NDOC

13/01/2022

🟡 𝐈𝐍𝐅𝐎𝐑𝐌𝐀𝐒𝐀𝐔𝐍 🟡

TLMC- Bazeia ba modelos meteorologikus sira hatudu katak iha possibildade boot atu Illa Timor enfrenta 𝐀𝐍𝐈𝐍 𝐁𝐎𝐎𝐓 akompaña ho 𝐔𝐃𝐀𝐍 iha Rejiaun Montañojas (𝙥𝙖𝙧𝙩𝙚 𝙛𝙤𝙝𝙤) no Kosta Norte (𝒕𝒂𝒔𝒊 𝒇𝒆𝒕𝒐) liuliu ba rejiaun 𝐏𝐎𝐍𝐓𝐀 𝐋𝐄𝐒𝐓𝐄 iha semana ne’e nia laran, 𝙚𝙣𝙩𝙧𝙚 𝙦𝙪𝙞𝙣𝙩𝙖-𝙛𝙚𝙞𝙧𝙖- 𝙙𝙞𝙖 13/01/2022 𝙩𝙤'𝙤 𝙨𝙚𝙜𝙪𝙣𝙙𝙖-𝙛𝙚𝙞𝙧𝙖 17/01/2022.

Munisipiu sira hotu iha Timor laran sei enfrenta hotu ANIN BOOT maibe ba munisipiu :
-𝐌𝐚𝐧𝐚𝐭𝐮𝐭𝐮,
-𝐁𝐚𝐮𝐜𝐚𝐮,
- 𝐕𝐢𝐪𝐮𝐞𝐪𝐮𝐞 𝐧𝐨 𝐋𝐚𝐮𝐭𝐞𝐦 𝐡𝐨 𝐧𝐢𝐧𝐢𝐚 𝐩𝐨𝐬𝐭𝐨𝐬 𝐚𝐝𝐦𝐢𝐧𝐢𝐬𝐭𝐫𝐚𝐭𝐢𝐯𝐮𝐬 sira hotu mak iha possibildade boot liu ba Anin ho intensidade forte iha loron hirak tuir mai.

𝐀𝐭𝐞𝐧𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐛𝐚 𝐋𝐀𝐋𝐎𝐑𝐀𝐍 𝐁𝐎𝐎𝐓 𝐢𝐡𝐚 𝐂𝐨𝐬𝐭𝐚 𝐍𝐨𝐫𝐭𝐞 (𝐓𝐚𝐬𝐢 𝐅𝐞𝐭𝐨) 𝐥𝐢𝐮𝐥𝐢𝐮 𝐛𝐚 𝐭𝐚𝐬𝐢 𝐌𝐚𝐧𝐚𝐭𝐮𝐭𝐮, 𝐁𝐚𝐮𝐜𝐚𝐮 𝐧𝐨 𝐋𝐚𝐮𝐭𝐞𝐦 𝐧𝐢𝐚𝐧.

Eventu extremu ida ne’e sei bele kauza udan boot, Rai Halai, Ai tohar, Interupsaun ba liña eletrisidade no atividade peska nian.

Husu ba ita hotu atu evita fatin riskus sira wainhira mosu anin boot no udan.

Eventual ne kauza husi sistema baixa presaun ne’ebé agora localiza hela iha parte norte território Australia nian.





06/01/2022

Nota Informativa!

TLMC - Tuir observasaun no mos dúvida sira nebe ekipa TLMC simu to'o agora nota katak iha informasaun falsu ka hoax nebe oras ne dadaun espalla barak ona iha mídia sosial ho objetivu atu hatauk ita boot sira.

Iha ne'e ekipa TLMC hakarak hato'o katak informasaun hirak nebe fo sai hanesan iha imagem iha anexo ne informasaun falsu nebe laiha baze fundamentu.

TLMC husu atu fiar deit informasaun sira nebe fo sai husi entidade sira nebe oras ne dadaun hala'o knaar hodi fo informasaun no alerta ba ita boot sira.

Obrigadu!





Quer que o seu negócio seja a primeira Ginásio em Dili?

Clique aqui para solicitar o seu anúncio patrocinado.

Localização

Telefone

Website

Endereço


Dili