PlaninuVolim

USPJEŠAN VIKEND NA MAGLIĆU I K*KU

U okviru aktivnosti Platforme Planinu Volim, 15. i 16. augusta 2026. godine realizovan je planirani planinarski program na Magliću i grebenskom vrhu K*ku.

MAGLIĆ 2386 m, NAJVIŠI VRH BOSNE I HERCEGOVINE

Pet učesnika uspješno je savladalo zahtjevni uspon sa Prijevora na 1.659 m, preko sjevernog smjera do vrha Bosanskog Maglića, visokog 2.386 m.
Nakon vrha nastavili smo preko Crnogorskog Maglića i Carevog dola do Trnovačkog jezera, gdje smo se susreli i družili sa planinarima PD Zefir Gračanica, a zatim nastavili prema Prijevoru.
Ukupno: 12,4 km, 1.149 m uspona i 1.149 m silaska.
Maglić zahtijeva ozbiljan pristup. Trošna stijena, sipar, strmi i eksponirani dijelovi staze traže iskustvo, koncentraciju i obaveznu upotrebu odgovarajuće sigurnosne opreme. Neodgovorno kretanje izvan označenih staza i penjanje bez opreme ugrožava i pojedinca i druge planinare.

K*K 1817 m, VIA FERRATA KOJA TRAŽI POŠTOVANJE

Drugog dana, četiri učesnika krenula su iz Papinog Dola preko Stabanskih njiva prema grebenu K*ka, između Volujka i Lebršnika.
Via ferrata K*k, kategorije B/C, savladana je uz korištenje propisane sigurnosne opreme. Ferrata ima približno 850 m čeličnog sigurnosnog sistema, uz visinsku razliku oko 237 m.
Ukupno smo prešli nešto manje od 5 km, uz oko 425 m uspona i približno 5 sati kretanja.
Posebnu zahvalnost upućujemo PD Volujak Gacko na razvoju planinarske infrastrukture, izgradnji i održavanju Via ferrate K*k i doprinosu razvoju sigurnog planinarstva ovog kraja.

PJEŠČANE PIRAMIDE I GORAŽDE

Po završetku uspona posjetili smo Pješčane piramide kod Foče, rijedak geomorfološki fenomen oblikovan dugotrajnim djelovanjem erozije.
Vikend smo završili u Goraždu, uz večeru i druženje sa dragim prijateljima Huseinom i Nermom Ahmetagić.
Dva dana, dva vrha, ferrata, prirodni fenomeni, nova poznanstva i mnogo lijepih uspomena.
Platforma Planinu Volim nastavlja sa svojom misijom: upoznavati, promovirati i sigurno voditi planinare kroz najljepše planinske predjele Bosne i Hercegovine.
Vrh nije vrijedan ako do njega ne stignemo sigurno.

Vas i Planinu Volim

Dževad Bektašević
planinarski vodič MB-125
PS FBIH / PD Konjuh Tuzla

https://planinuvolim.ba/maglic-i-via-ferrata-kuk/

USPJEŠAN USPON NA PRENJU
ČETIRI VRHA BIH CHALLENGE 2000+

Tokom vikenda 08. i 09. augusta 2026. godine, u okviru vodičkih aktivnosti Platforme Planinu Volim, realizovan je planirani uspon na Prenj, jednu od najimpresivnijih i najzahtjevnijih planina Bosne i Hercegovine.

Osmočlana grupa uspješno je savladala planiranu trasu i ispenjala četiri vrha viša od 2.000 metara: Kota 2.002 m, Osobac 2.024 m, Zelena glava 2.102 m i Otiš 2.097 m, uz noćenje u Planinarskoj kući Vrutak.

DVA DANA, 28,4 KILOMETRA I ČETIRI VRHA

Prvog dana, 08.08.2026, trasa je vodila od Crnog polja preko vrhova Kota i Osobac, a zatim preko područja Jezerca i između vrhova Taraš, Motika i Kopilica do Planinarske kuće Vrutak.

Pređeno je 15,6 kilometara, uz 1.146 metara uspona i 946 metara silaska.

Drugog dana uspon je nastavljen iz Vrutka prema Zelenoj glavi i Otišu. Nakon izlaska na najviši vrh Prenja, Zelenu glavu, nastavili smo prema Otišu i potom dugim spuštanjem preko Kopilice, Jezerca, Skoka i Rakovog Laza prema Konjičkoj Bijeloj.

Pređeno je 12,8 kilometara, uz 712 metara uspona i 1.759 metara silaska.

Ukupno je za dva dana savladano 28,4 kilometra, sa više od 1.800 metara uspona i više od 2.700 metara silaska.

PRENJ, GOROSTAS KOJI SE NE OTKRIVA SVAKOME

Prenj je pitom i divlji, surov i očaravajuće lijep. Njegovi grebeni, kameni vrhovi, planinske doline i široki vidici svakim korakom otkrivaju novo lice ove veličanstvene planine.

Sa ispenjanih vrhova pružali su se nezaboravni pogledi prema unutrašnjosti Prenja, susjednim planinama i dubokom kanjonu Neretve.

Ovaj vikend još jednom je potvrdio da Prenj zahtijeva ozbiljnu pripremu, disciplinu i poštovanje, ali zauzvrat pruža doživljaje koji ostaju dugo u sjećanju.

ZAHVALNOST UČESNICIMA

Posebnu zahvalnost upućujem svim učesnicima na visokom stepenu psihofizičke spremnosti, timskoj posvećenosti, disciplini i odgovornom odnosu prema planini i jedni prema drugima.

Jer planinarstvo nije samo uspon na vrh. To su povjerenje, zajedništvo, odgovornost, poštovanje prirode i promocija ljepota koje naša Bosna i Hercegovina ima.

Hvala Prenju i planinarima PD Borašnica Konjic na još jednom nezaboravnom vikendu.

Do nekog novog susreta sa njegovim grebenima, vrhovima i pogledima.

Vas i Planinu Volim

Dževad Bektašević

VIŠE:
https://planinuvolim.ba/prenj-cetiri-vrha-bih-challenge-2000/

https://planinuvolim.ba/triglav-najvisi-vrh-slovenije/

TRIGLAV - NAJVIŠI VRH SLOVENIJE - Planinu Volim Planinarenje - Planinu volim - Planina i planinarenje u Bosni i hercegovini

IDEMO LI? ISPENJATI MAGLIĆ

Najviši vrh Bosne i Hercegovine čeka nas 15. i 16.08.2026. godine.

Planinu Maglić upoznat ćemo kroz zahtjevan uspon na Bosanski Maglić (2386 m n.v.), uz prolazak osiguranom stazom i prekrasne vidike prema Trnovačkom jezeru i okolnim planinama.

Drugog dana slijedi novi izazov: Via Ferrata K*k i uspon na grebenski vrh K*k (1817 m n.v.), uz otvorene poglede prema Volujku, Zelengori i kanjonu Sutjeske.

Ovo nije samo uspon na dva vrha. Ovo je vikend ispunjen planinom, stijenom, sajlama, izazovima, pogledima i druženjem na jednom od najimpresivnijih planinskih prostora Bosne i Hercegovine.

Kondiciona zahtjevnost: K4 – izrazito teško
Tehnička zahtjevnost: T3 – zahtjevno

Za učešće je potrebna odgovarajuća planinarska oprema i iskustvo u korištenju opreme za samoosiguranje.

OBAVEZNA PRIJAVA DO 12.08.2026. DO 20:00 SATI
BROJ MJESTA JE OGRANIČEN.

Ako želite biti dio ovog planinarskog izazova, prijavite se na vrijeme.

Vidimo se pod Maglićem.

Dževad Bektašević
planinarski vodič MB-125
PS FBiH / PD Konjuh Tuzla

Telefon: +387 61 13 48 94
[email protected]
www.planinuvolim.ba

https://planinuvolim.ba/maglic-najvisi-vrh-bosne-i-hercegovine/

ROMANIJA SA BALKONSKIM POGLEDOM

Romanija je mnogo više od planine kroz koju prolazimo. To je prostor guste šume, kamenitih grebena, okomitih stijena, prirodnih vidikovaca, bogate istorije i gotovo stogodišnje planinarske i alpinističke tradicije.

Na ovoj turi Platforme Planinu Volim upoznali smo Romaniju kroz uspon na njen najviši vrh Veliki Lupoglav (1652 m n.v.), šetnju grebenom i obilazak jednog od najpoznatijih prirodnih balkona ove planine, Crvenih stijena (1423 m n.v.), uz boravak u Planinarskom domu Crvene stijene.

Posebnu vrijednost turi daje staza koja od doma vodi prema Velikom Lupoglavu. Gusta i visoka šuma pruža hlad i zaštitu od ljetnog sunca, dok se na grebenu otvaraju pogledi prema Sarajevskoj i Mokranjskoj dolini i okolnim planinama.

Romanija istovremeno čuva tragove glasinačke kulture, brojne tumule i arheološka nalazišta, ali i stijene na kojima su ispisane važne stranice razvoja alpinizma u Bosni i Hercegovini.

U novoj reportaži donosimo priču o Romaniji, njenoj prirodi, istoriji, planinarstvu, alpinizmu, Crvenim stijenama, Via Ferrati Sokolov put i našim iskustvima sa ove ture.

Romaniju ne treba samo preći. Romaniju treba upoznati.

ROMANIJA SA BALKONSKIM POGLEDOM – kompletna reportaža
https://planinuvolim.ba/romanija-planina-2/

Vas i Planinu Volim.
Dževad Bektašević

https://planinuvolim.ba/prenj-planina-3/

https://planinuvolim.ba/plan-aktivnosti-za-august-2026

PLAN AKTIVNOSTI ZA AUGUST 2026

08-09.08. PRENJ
- Zelena glava 2103 m n.v
- Otiš 2097 m n.v
- Osobac 2024 m n.v
- Kota 2002 m n.v
- Planinarska kuća Vrutak 1630 m n.v

15-16.08. MAGLIĆ & K*K
- Maglić 2386 m n.v
- K*k 1817 m n.v (via ferrata)
- Planinarski dom Volujak 1443 m n.v

18-22.08. TRIGLAV (SLO)
- Triglav 2864 m n.v (Tominškova pot / Pot čez Prag)
- Aljažev dom 1015 m n.v
- Triglavski dom na Kredarici 2515 m n.v
- Kranjska gora/ Gozd Mrtuljek 250 m n.v (via ferrata Hvadnik)

PELJEŠAC, OUTDOOR TURA

MJESTO GDJE PLANINA DODIRUJE MORE,
A LJUDI OSTAJU U SRCU

Postoje mjesta kojima se radujete prije polaska. Postoje mjesta sa kojih se teško vraćate. A postoje i ona rijetka kojima se vraćate iz godine u godinu, ne zato što ste ih do kraja upoznali, već zato što svaki novi dolazak otkrije nešto što prethodni nije uspio ispričati.
Takav je Pelješac.

Planom aktivnosti Planinu Volim platforme, u periodu od 23. do 29. 06. 2026. godine, realizovana je sedmodnevna outdoor tura na drugom po veličini hrvatskom poluotoku. Cilj aktivnosti bio je upoznavanje prirodnih, kulturnih i historijskih vrijednosti Pelješca kroz planinarenje, aktivan odmor i istraživanje njegovih brojnih skrivenih ljepota.

Poluotok između planine i mora

Pelješac je dug oko 65 kilometara, površine približno 355 km², sa više od 200 kilometara razvedene obale, koju čine desetine uvala, rtova, šljunkovitih i pješčanih plaža te kristalno čisto Jadransko more.
Na poluotoku danas živi oko 6.500 stanovnika, raspoređenih u četiri općine: Ston, Janjina, Trpanj i Orebić. Upravo ta mala naselja čuvaju ono najvrijednije, tradiciju, autentičnost i način života koji se stoljećima nije mnogo promijenio.
Pelješac pripada području izuzetne biološke raznolikosti. Na njegovim padinama rastu guste šume alepskog i crnog bora, makija, vrijes, kadulja, smilje i brojne druge mediteranske ljekovite biljke. Ovdje obitavaju rijetke vrste ptica grabljivica, sove ušare, čagljevi, lisice, divlje svinje, rijetki mufloni i brojne vrste gmizavaca, među kojima se posebno ističe poskok, zbog čega je najviši vrh Pelješca u narodu poznat i kao Mons Vipera (Zmijsko brdo).

Pelješac je istovremeno i jedno od najpoznatijih hrvatskih vinogradarskih područja.
Njegove kamene sunčane padine daju jednu od najcjenjenijih autohtonih sorti vinove loze, Plavac mali, od koje nastaju svjetski poznata vina sa geografskim porijeklom, Dingač, Postup, Plavac, Potomje i druga vrhunska crna vina koja su postala zaštitni znak cijelog poluotoka.

Ljudi su najveća vrijednost Pelješca

Prirodne ljepote mogu osvojiti pogled ali ljudi osvajaju srce.
Već dugi niz godina Planinu Volim platforma ostvaruje uspješnu saradnju sa obitelji Antunović iz Kune Pelješke, koja je svojim radom, predanošću i ljubavlju prema rodnom kraju razvila prepoznatljivo porodično gospodarstvo Agroturizam Antunović.
Njihova priča nije nastala preko noći. Nastajala je godinama, kroz svakodnevni rad, odricanja i vjeru da se poštenim odnosom prema zemlji, domaćim životinjama, gostu i vlastitoj tradiciji može stvoriti nešto posebno.
Na njihovom imanju gotovo da ne postoji segment koji nije dio jedne zaokružene porodične priče.
Poljoprivredna proizvodnja, vinogradi, maslinici, uzgoj stoke, domaći sirevi, suhomesnati proizvodi, povrće, vlastita konoba, apartmanski smještaj visoke kategorije i iskreno gostoprimstvo čine jedinstvenu cjelinu u kojoj gost vrlo brzo prestaje biti gost i postaje dio obitelji.

Nena, Josip, Jasmina, Milo i najmlađi Josip svojim osmijehom, jednostavnošću i iskrenošću ostavljaju trag koji se teško može opisati riječima.
Zbog toga se nakon svakog odlaska ne postavlja pitanje hoćemo li ponovo doći, nego koliko još dana treba čekati do novog susreta.

Aktivan odmor koji se pamti

Ovogodišnji boravak protekao je u znaku toplog mediteranskog juna/ lipnja.
Dok većina turista dane provodi isključivo na plažama, naši domaćini vrijedno su radili na poljima.
Upravo u tom periodu počinje vađenje krompira (patata), jednog od najvažnijih poljoprivrednih proizvoda poslije grožđa i maslina na kontinentalnom djelu Pelješca.
Učesnici ture su dali mali doprinos radu domaćina, pa su jutra protekla u zajedničkom vađenju i skupljanju krompira (patata).
Taj dio aktivnosti nazvali smo aktivni odmor, koji je bio mali doprinos i znak zahvalnosti ljudima koji nas godinama dočekuju otvorenog srca a nama prilika da iz prve ruke osjetimo koliko truda, znanja i ljubavi stoji iza svakog ploda koji kasnije dolazi na naš stol.

Nakon doručka slijedila su svakodnevna istraživanja skrivenih peljeških uvala, šljunkovitih plaža i kristalno čistog mora.
Sedam dana ispunjenih morem, suncem, razgovorima, smijehom i prijateljstvom.

Sigurnost uvijek ispred vrha

Centralni plan aktivnosti bio je uspon na najviši vrh Pelješca Sveti Ilija (961 m n.v.).
Međutim, tokom boravka temperature zraka prelazile su 35 °C, dok se otvorene kamene padine iznad Orebića dodatno zagrijavaju pod direktnim suncem , kojem su izloženi većinski di0jelovi staze uspona prema vrhu.
Nakon konsultacija sa domaćinima i lokalnim planinarima donesena je odluka da se planirani uspon odgodi za naredni dolazak.
Planina će uvijek biti tu, sigurnost učesnika nema alternativu.
Umjesto uspona organizovan je sadržaj koji se pokazao kao pun pogodak.

Korčula, kameni biser Jadrana

Posljednji dan iskoristili smo za posjetu otoku i Starom gradu Korčuli.
Brodom iz Orebića za svega dvadesetak minuta stigli smo na otok i grad koji se s pravom naziva jednim od najljepših srednjovjekovnih gradova Mediterana.
Korčula je šesti po veličini hrvatski otok, površine oko 279 km², sa približno 15.000 stanovnika.
Posebno je poznata po autohtonoj sorti bijelog grožđa Rukatac (Maraština), od koje nastaju kvalitetna dalmatinska bijela vina, ali i po sortama Pošip i Grk, koje su Korčulu učinile jednim od najpoznatijih vinskih područja Hrvatske.
Šetnja kamenim ulicama, gradskim zidinama, trgovima i starim palačama još jednom je potvrdila zašto Korčulu svake godine posjećuju stotine hiljada turista iz cijelog svijeta.

Pelješac nije samo destinacija, Pelješac je osjećaj

Ovo putovanje još jednom je pokazalo da vrijednost jednog mjesta ne čine samo njegove planine, plaže, more ili znamenitosti.
Najveće bogatstvo svakog kraja su ljudi.

Zato posebnu zahvalnost upućujemo za obitečlj Antunović, koja je svojim nesebičnim gostoprimstvom, vrhunskom uslugom, domaćom hranom, besprijekornim smještajem i iskrenim prijateljstvom učinila da se i ovog p**a osjećamo kao kod vlastitog doma.
Naša dugogodišnja saradnja odavno je prerasla poslovni odnos.
Ona danas predstavlja prijateljstvo, međusobno povjerenje i zajedničku želju da kroz Planinu Volim platformu i Agroturizam Antunović promovišemo prirodu, održivi turizam, domaću proizvodnju, zdrav način života i vrijednosti koje se ne mogu kupiti.
Pelješac nas je još jednom podsjetio da najljepša putovanja nisu ona na kojima pređemo najviše kilometara.
To su putovanja na kojima upoznamo dobre ljude i upravo zbog njih znamo da ćemo se na Pelješac ponovo vratiti.
Do novog susreta...

Vas i Planinu Volim
Dževad Bektašević

https://planinuvolim.ba/peljesac-outdoot-tura/

https://planinuvolim.ba/vranicki-tango-prica-o-hrabrosti-povjerenju-i-vrhovima/

VRANICA 2000+ CHALLENGE
PLES PREKO VRHOVA VRANIČKOG GOROSTASA

Subota, 13.06.2026.
Posebno ugovorenim terenskim prijevozom iz Gornjeg Vakufa/Uskoplja, makadamskim putem stižemo na lokalitet Lučine (1.650 m n.v.), smješten u podnozju Zec planine, sastavnom dijelu planinskog lanca Vranice. U neposrednu blizinu izvora rijeke Vrbas, na početnu tačku naše ture, dolazimo oko 09. sati.
Aktivnosti započinjemo ulaskom na označenu planinarsku stazu koja vodi prema Izvoru Vrbasa (1.710 m n.v.), smještenom u podnožju lokaliteta Dernečište. Sunčano jutro i vedro nebo nagovještavali su idealan planinarski dan, dok nas je hladan planinski vjetar podsjećao da se temperatura tokom prethodne noći spuštala do nule.
Već prvi cilj bio je vrh Šćit (1.949 m n.v.), prepoznatljiv po svom zaobljenom travnatom obliku i prostranim kolonijama borovnice koje poput zelenog tepiha prekrivaju njegove padine. Iako pitomog izgleda, direktni uspon predstavlja ozbiljan kondicioni izazov sa gotovo 300 metara visinske razlike. Izlaskom na vrh otvaraju se prizori koji se teško mogu opisati riječima. Čovjek ima osjećaj da stoji u središtu planinskog amfiteatra oko kojeg su poredani najljepši vrhovi Bosne i Hercegovine.
Pred nama su se redali Matorac, Zec, Romanija, Trebević, Jahorina, Treskavica, Bjelašnica, Prenj, Čvrsnica, Vran, Ljubuša, Kamešnica, Dinara, Cincar, Vlašić i mnogi drugi planinski divovi. Sve je djelovalo nestvarno, gotovo kao san. Ipak, svjež planinski povjetarac bio je tu da nas podsjeti da smo dio stvarnosti koju mogu doživjeti samo oni koji odluče krenuti u planinu.
Nakon uživanja na vrhu slijedi spuštanje grebenom prema prevoju Sikira (1.690 m n.v.), gdje uz kraći odmor i zanimljive geografske informacije uživamo u pogledima prema dolini Fojnice. Iznad nas se uzdiže zaobljeni vrh Debelo Brdo (1.862 m n.v.), a nakon njega nastavljamo poznati „vranički ples“ – gore, dole, pa ponovo više gore i još više dole. Tako izgleda prava Vranica.
Širokim grebenom nastavljamo prema vidikovcu i vrhu Tikva (1.975 m n.v.) u čijem završnom djelu staza prelazi u intenzivan uspon. Dolazak na vrh donosi novo buđenje i novu nagradu. Bijele snježne krpe na visokim vrhovima Prenja, Čvrsnice i Treskavice dodatno su uljepšavale panoramu koja je pratila svaki naš korak.
Spuštamo se na put ispod vidikovca Tikva te preko lokaliteta Vrata i zaravni Ravni Klek nastavljamo prema prvom vrhu izazova „Challenge 2000+“ vrhu Treskavica (2.023 m n.v.). Dalje slijedi blago spuštanje kroz cvjetne livade prošarane žutim i plavim nijansama, a zatim i intenzivan uspon kroz kleku prema vrhu Ločika (2.107 m n.v.).
Iako nas ove godine nije dočekalo procvjetalo endemično Vraničko zvonce, zbog dugog zadržavanja snijega na višim dijelovima planine, priroda nam je i dalje nesebično darovala svoje bogatstvo. Na vrhu Ločike pravimo dužu pauzu za ručak uz fantastične vidike i pogled na nastavak planirane trase.
Hladan vjetar ubrzo nas podsjeća da je vrijeme za nastavak p**a. Spuštamo se prema Sarajevskim vratima (1.950 m n.v.), zatim uspinjemo na Kotu (2.028 m n.v.) i nastavljamo grebenom iznad Prokoškog jezera prema vrhu Krstac (2.069 m n.v.). Tu se nakratko opraštamo od pogleda na jezero i nastavljamo valoviti planinski ples prema najvišem vrhu Vranice Nadkrstacu (2.112 m n.v.).
Nakon toga posjećujemo i najzapadniji vrh Bijela Gromilica (2.072 m n.v.), vraćamo se na stazu te preko vrha Devetaci (2.004 m n.v.) ulazimo u završni intenzivni uspon prema Rosinju (2.059 m n.v.), posljednjem vrhu naše velike vraničke avanture.
Sunce se polako spuštalo prema horizontu. Vidici su bili veličanstveni, a lica učesnika ispunjena zadovoljstvom i ponosom. Iako je riječ o jednoj od rijetko organizovanih i zahtjevnijih trasa na Vranici, svi učesnici pokazali su izuzetnu fizičku spremnost, mentalnu snagu i potpuno povjerenje u plan ture i procjenu vodiča da će vremenski uslovi biti pogodni za njenu realizaciju.
Vrijeme nas je nagradilo od prvog do posljednjeg koraka. Tokom cijelog dana pratili su nas idealni uslovi za planinarenje, vedro nebo, izuzetna vidljivost i prijatne temperature. Takvi dani na planini ostaju dugo u sjećanju.
Nakon više od 23. pređena kilometra i preko 1.500 metara kumulativnog uspona, spuštamo se dodatnih 400 metara do Planinarskog doma Rosinj (1.680 m n.v.), gdje nas dočekuju draga lica planinara Planinarskog društva „Goran“ Gornji Vakuf/Uskoplje.
Topla atmosfera doma, domaća čorba, pite i neizostavni vranički ovčiji sir uz planinarske priče, šalu i smijeh predstavljali su savršen završetak jednog izuzetno sadržajnog dana. Nakon druženja uslijedio je zasluženi odmor u ugodnom smještaju i čistoj planinarskoj posteljini.
Nedjelja, 14.06.2026.
Drugi dan bio je rezervisan za relaksaciju i upoznavanje dodatnih prirodnih i kulturnih vrijednosti Vranice. Nakon doručka laganom šetnjom obilazimo lokalitet Dobro, vidikovac sa prekrasnim pogledima na okolne planinske reljefe Vranice . Nastavljamo prema vrhu Staglić (1.776 m n.v.), preko Zlatnog guvna, gdje učesnici imaju priliku čuti zanimljive priče o rimskom rudarstvu i nekadašnjoj eksploataciji vraničkog zlata.
Povratak do doma, ručak i spuštanje prema gradskim ulicama donijeli su i tradicionalni završetak ture uz neizostavni sladoled.
Boraviti u ovom dijelu Bosne i Hercegovine, a ne posjetiti Ždrimački vodopad na rijeci Crnodol, bilo bi nezamislivo. Lagana šetnja kroz šumu vodi do uređenog prilaza vodopadu koji predstavlja savršenu završnu dekoraciju dvodnevne avanture kroz vrhove planinskog lanca Vranice.
Povratak kući protekao je sigurno i uspješno, a na odredište smo stigli prije 22. sata.

ZAŠTO VRANICA?
Vranica je planina širokih horizonata, pitomnih travnatih vrhova, čistog planinskog zraka i jedinstvenog osjećaja slobode. Boravak na ovakvim planinama nije samo rekreacija već ulaganje u zdravlje, fizičku kondiciju i mentalnu ravnotežu. Svaki korak na planinskoj stazi udaljava nas od svakodnevnog stresa, a približava prirodi, zdravijem načinu života i samima sebi.
Misija platforme Planinu Volim upravo je promocija takvog načina života aktivnog, zdravog, odgovornog i ispunjenog boravkom u prirodi.

ZAHVALNOST
Posebnu zahvalnost upućujemo svim učesnicima ture na ukazanom povjerenju, odvažnosti i spremnosti da prihvate izazov jedne od najljepših i najrjeđe organizovanih planinarskih trasa na Vranici.
Veliku zahvalnost dugujemo i planinarima Planinarskog društva „Goran“ Gornji Vakuf/Uskoplje, čija logistička podrška, pomoć na terenu i iskreno planinarsko gostoprimstvo predstavljaju važan dio uspješne realizacije ovakvih aktivnosti. Bez njihove podrške organizacija ove ture bila bi znatno složenija.

PLANINU VOLIM
Svaka naša tura pažljivo je planirana i realizovana uz profesionalan i odgovoran pristup, iskustvo vodiča, poznavanje terena i stalnu brigu o sigurnosti učesnika.
Ako želite istraživati najljepše planine Bosne i Hercegovine kroz kvalitetno organizovane programe, stručno vođenje i nezaboravna iskustva, pratite aktivnosti platforme Planinu Volim i pridružite nam se na nekoj od narednih avantura.
Pred nama su novi vrhovi, novi horizonti i nove planinarske priče.

Vas i Planinu Volim
Dževad Bektašević

STIGLI SMO!
UPOZNATI DIO ROMANIJE

Romanija je planina smještena u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, čiji je najviši vrh Veliki Lupoglav (1.652 mnv). Graniči sa Sarajevskim Ozrenom i Jahorinom na zapadu i jugu, dok se prema sjeveru naslanja na Javor planinu. Kanjon rijeke Drinjače odvaja je od Javornika i Konjuha.
Karakterišu je prostrana kraška polja, valovit reljef, guste četinarske šume i brojna stjenovita uzvišenja sa kojih se pružaju veličanstveni vidici prema Sarajevskom polju te planinama Ozren, Trebević, Jahorina, Bjelašnica, Treskavica, Visočica, Prenj i mnogim drugim planinskim lancima Bosne i Hercegovine.

Na Romaniji se nalaze izvorišta rijeka Miljacke i Prače, dok njene jugozapadne litice predstavljaju jedno od najznačajnijih područja za razvoj alpinizma i sportskog penjanja u Bosni i Hercegovini. Upravo je u rejonu Djevojačke stijene 1929. godine izveden prvi zabilježeni alpinistički uspon u Bosni i Hercegovini, a na liticama Crvene stijene 2020. godine izgrađena je jedna od najatraktivnijih osiguranih željeznih staza, via ferata „Sokolov put“.

ODVAŽNOST KOJA JE NAGRAĐENA

Dana 06.06.2026. godine uspješno je realizovana planinarska tura sa usponom na Romaniju, tokom koje su označenim planinarskim stazama ispenjani najviši vrh Veliki Lupoglav i vidikovac Crvene stijene, uz posjetu istoimenom planinarskom domu kojim gazduje PED „Glasinac“ Sokolac.
U realizaciji ture učestvovalo je šest planinara i planinarki.

Posebnu vrijednost ovoj turi daje činjenica da je grupa na put prema Romaniji krenula po izrazito kišovitom i maglovitom vremenu. Tokom gotovo cijelog p**a do polazne tačke pratili su nas niski oblaci, magla i kiša. Ipak, učesnici su pokazali povjerenje u procjenu vodiča i vjerovali da će se vremenske prilike promijeniti.
Ta odluka pokazala se potpuno ispravnom.

Od trenutka dolaska na polaznu tačku pa sve do završetka uspona, Romanija nas je nagradila idealnim uslovima za planinarenje. Sunce je obasjavalo planinske proplanke, vidljivost je bila izuzetna, a ugodna temperatura omogućila je potpuno uživanje u svakom pređenom koraku. Kao potvrda da planina često nagrađuje strpljenje i upornost, na povratku prema Tuzli ponovo smo prolazili kroz jaku kišu koja je zahvatila veći dio područja kroz koje smo se vozili.

KROZ ČETINARSKE ŠUME DO VELIKOG LUPOGLAVA

Aktivnosti na Romaniji započeli smo nešto iza 09:00 sati sa lokaliteta Planinarskog doma Crvene stijene (1.365 mnv).
Jutro je bilo mirno, a zraci sunca koji su se probijali kroz visoke krošnje četinarske šume donosili su osjećaj topline, sigurnosti i optimizma. Uređenom planinarskom stazom, obilježenom informativnim tablama, prolazimo kroz uske planinske livade ukrašene procvjetalim proljetnim biljem koje je na ovoj nadmorskoj visini tek dočekalo svoje najljepše dane.

Nakon petnaestak minuta hoda ulazimo u gustu četinarsku šumu i izlazimo na greben okrenut prema jugu. Okomite stijene otvaraju impresivne vidike prema Mokranskoj i Sarajevskoj kotlini te planinama Jahorini, Treskavici, Visočici, Bjelašnici, Vranici, Trebeviću i Sarajevskom Ozrenu. Njihovi vrhovi djelimično su bili prekriveni niskim oblacima, stvarajući gotovo nestvarne pejzaže.
Dobro uređena i markirana staza vijuga duž grebena, vodeći nas od jednog do drugog vidikovca. Svaki od njih pruža poseban doživljaj i drugačiju perspektivu planinskih prostranstava.

Prelaskom preko vrha Gavranka (1.502 mnv) ulazimo u područje veličanstvenih četinarskih šuma koje Romaniji daju prepoznatljiv izgled i izuzetnu ekološku vrijednost. Nastavljamo kretanje prema Novakovoj pećini, a potom završnim usponom izlazimo na najviši vrh planine Veliki Lupoglav (1.652 mnv), na koji uspješno dolazimo u 12:30 sati.

Sam vrh okružen je visokim stablima smrče i javora čije široke krošnje skrivaju udaljene horizonte, ali istovremeno stvaraju poseban osjećaj mira i planinske izolovanosti. Nakon zasluženog odmora, zajedničkog obroka i fotografisanja, započinjemo povratak istom trasom.

PLANINA KAO IZVOR ZDRAVLJA I ENERGIJE

Romanija je mnogo više od planine.
Boravak među njenim prostranim četinarskim šumama predstavlja istinski odmor za organizam. Čist planinski zrak, bogat kiseonikom i prirodnim aerosolima koje proizvode četinarske šume, doprinosi boljem radu respiratornog sistema, kvalitetnijem disanju i općem osjećaju vitalnosti.

Šetnja kroz takvo okruženje smanjuje svakodnevni stres, poboljšava koncentraciju, jača fizičku kondiciju i pozitivno utiče na mentalno zdravlje. Upravo zbog toga platforma „Planinu volim“ kontinuirano promoviše aktivan boravak u prirodi kao jedan od najzdravijih oblika ulaganja u vlastito fizičko i psihičko zdravlje.

Planina ne traži mnogo. Traži samo jedan korak. A zauzvrat daje neprocjenjive trenutke mira, slobode, prijateljstva i unutrašnje snage.

CRVENE STIJENE – KRUNA DANA

Nakon povratka do Planinarskog doma Crvene stijene i kraćeg odmora, označenom stazom nastavljamo prema vidikovcu Crvene stijene (1.423 mnv).
Sa ovog impresivnog vidikovca pružaju se jedni od najljepših pogleda koje Romanija može ponuditi. Strme litice, beskrajna prostranstva šuma i planinski horizonti ostavljaju snažan utisak na svakog posjetioca.

Po završetku obilaska pozdravljamo se sa gostoprimljivim domaćinima iz PED „Glasinac“ Sokolac, zahvalni na srdačnom prijemu i podršci, te nastavljamo vožnju prema Tuzli.

PLATFORMA PLANINU VOLIM

Ugodno vrijeme, mnoštvo novih doživljaja, iskreni osmijesi, nova poznanstva, pozitivna energija i ljepote kojima obiluje Romanija ostavili su snažan trag među svim učesnicima ture.

Ovakvi dani potvrđuju da planinarenje nije samo fizička aktivnost nego način života koji nas povezuje sa prirodom, ljudima i vlastitim mogućnostima. Svaki vrh donosi novu lekciju, svaki korak novu vrijednost, a svaki zajednički uspon nova prijateljstva.

Čestitke svim učesnicima na uspješno realizovanom usponu, pokazanoj disciplini, međusobnoj podršci i povjerenju koje su ukazali timu tokom cijele ture.

PRIDRUŽITE NAM SE NA NAREDNIM AVANTURAMA

Platforma „Planinu volim“ nastavlja organizovati kvalitetne, sigurne i sadržajne planinarske ture širom Bosne i Hercegovine i regiona.
Stručan pristup organizaciji, profesionalno vođenje tura, pažljivo planiranje ruta, sigurnost učesnika i dugogodišnje iskustvo predstavljaju vrijednosti na kojima gradimo povjerenje svakog planinara koji nam se pridruži.

Ako želite upoznati najljepše planine, unaprijediti svoje zdravlje, steći nova prijateljstva i doživjeti nezaboravne trenutke u prirodi, pozivamo vas da budete dio budućih aktivnosti koje organizuje platforma „Planinu volim“.

Do novih planinarskih uspona, novih vidika i novih zajedničkih pobjeda.

VAS I PLANINU VOLIM
Dževad Bektašević

https://planinuvolim.ba/romanija-planina/